Zoran Puljić, direktor fondacije Mozaik je istaknuo da je u Bosni i Hercegovini izmijenjen Zakon o PDV-u kako bi bilo omogućeno da javne kuhinje mogu primati hranu od kompanija koje doniraju hranu bez da se kažnjavaju kompanije plaćanjem PDV-a na doniranu hranu.
“Analizom učinaka ovog zakona vidimo da postoji ogroman prostor za unapređenje. Ovaj dio izmjene zakona je gotov, pravilnici su napravljeni. Objavili smo i vodič za kompanije za doniranje hrane i vodič za narodne kuhinje za primanje hrane”, konstatirao je Puljić.
Napominje da svakom zakonu koji se izmijeni treba šest mjeseci da zaživi.
“Današnja konferencija je na temu kako da pronađeno dodatna rješenja da bi što veća količina hrane bila donirana od kompanija bez plaćanja PDV-a. Današnja sesija zajedno s Upravom za indirektno oporezivanje, s Agencijom za sigurnost hrane i javnim kuhinjama Bosne i Hercegovine je da pronađemo dodatno rješenje i već je jutros bilo govora o tome da napravimo digitalni registar koji bi omogućio da se hrana poveže na lokalnom nivou tako da naprimjer hrana koja se može donirati u poslovnice neke od kompanija u Mostaru može da se odmah donira i nekoj od javnih kuhinja u Mostaru bez da se vraća na centralno skladište u Sarajevu”, objasnio je Puljić.
Naglašava da nema dovoljno informacija niti o javnim kuhinjama, niti o kompanijama.
“Ljudi nisu dovoljno dobro upoznati sa samomom mehanikom zakona, logistikom. Današnji vodič rješava taj dio informisanja o samoj logistici doniranja hrane od kompanije u javnu kuhinju, tj kako da omugućimo da na mikrolokaciji iz jedne poslovnice hrana pređe u lokalnu javnu kuhinju, a digitalni registar ćemo napraviti s Agencijom za sigurnost hrane”, istaknuo je.
Prisutnima se obratio i Džemil Hajrić, direktor Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine koji je govorio da ostaje još dosta izazova kada je riječ o održavanju da hrana bude zdravstveno ispravna.
“Nastavljamo raditi i dalje, možda na pripremi jednog podzakonskog akta. Ne trebamo zaboraviti da imamo i kategoriju hrane najbolje upotrijebiti do, pa neki datum, poslije tog roka je nuepotrebljiva, ali imamo i način deklarisanja za hranu koja nij elahko kvarljiva kao što su proizvodi žitarica, konzervriana hrana koja se dekalriše najbolje upotrijebiti do, što znači da možemo individualnim zaključkom odlučiti da li tu hranu možemo i dalje konzumirati jer ona vjerovatno još jedan izvjesni rok nije štetna za zdravlje ljudi, ali međutim ne smije se kao takva prodavati. To će biti izazov da senađu pravna rješenja. Jedan od ključnjih rješenja je e platforma”, naveo je Hajrić.
Obratio se i pomoćnik direktora Uprave za indirektno oporezivanje, operativni rukovodilac Sektora za poreze Muharem Mašinović.
“Ono što se može donirati propisano je kroz zakone ili pravilnik. Želimo napraviti razliku da tip dokumenta koji smo predvidjeli elektronskim evidencijama se odnose samo na donacije dobara koja je hrana pred istek roka trajanja. Postoji u određenoj mejri mogućnost da pojedini od donatora nisu ispunili na pravilan način evidenciju”, napomenuo je.
Krajem godine će, kaže Mašinović, biti dostavljen izvještaj Parlamentarnoj skupštini BiH o tome koje izvršio i ko je primalac donacija.
Rajko Lazić, generalni sekretar Crvenog krsta Republike Srpske, rekao je da postoji bojazan kratkog roka i nemogućnosti logistike preuzimanja robe.
“Mislim da treba preraspodjela budžetskih sredstava sa svih nivoa kako bismo mogli obezbijediti kontinuitet u javnim kuhinjama”, smatra on.
Ocijenio je poražavajućom činjenicu da u BiH postoji javna kuhinja za bebe te da nigdje u svijetu ne postoji javna kuhinja za bebe.
“Nakon oktobra, nije bilo značajnih donacija, ali je jutros nazvala jedna kompanija da žele da doniraju 77 paleta soka, rok je za tri dana. Operativno je to veliki izazov, ali trenutno dok ja ovo pričam spremaju se kamioni. Ova donacija vrijedi stotinjak hiljada maraka što je pokazatelj da se može napraviti dobra priča”, rekao je Elvir Karalić, osnivač organizacije Pomozi.ba.
nastavite čitati
